Razlozi za poriv za impulzivnom kupovinom mogu poticati još iz djetinjstva. Na primjer, dijete je bilo uskraćeno za pažnju odraslih, njegova neuroza se manifestuje na podsvesnom nivou, te pokušava da nadoknadi ili kompenzuje ono što nije dobilo u djetinjstvu. U tom slučaju, kupovina djeluje kao način samozadovoljstva.
Misli šopoholika usmjerene su isključivo na posjete prodavnicama, supermarketima i tržnim centrima sa jednim ciljem – kupovinom. On, ne posustajući, danju i noću je spreman da razgovara sa ljudima poput sebe o popustima, promocijama, rasprodajama, novim modnim kolekcijama i slično.
Kao i svaki mentalni poremećaj, šopoholizam se kod osobe manifestuje čestim promjenama raspoloženja, razdražljivošću, agresivnošću, ili, naprotiv, nekontrolisanom srećom zbog uspješne kupovine, opsesijama, paranojom.
Kupovinom svega što mu dođe pod ruku, šopoholik ne razmišlja o izdacima, pa bliske i drage osobe često ne dijele njegove sklonosti, jer to podrazumijeva trošenje porodičnog budžeta.
Šopoholizam je bolest, a ljudi koji nemaju dovoljno sredstava da zadovolje svoje potrebe uzimaju kredite samo da bi ponovo osjetili trenutak blaženstva i doživjeli osjećaj posjedovanja nečega. Razvijajući mentalni poremećaj, šopoholik izbjegava uobičajeni društveni krug i počinje da traži istomišljenike opsjednute kupovinom i trošenjem.